MAMA
Neka žena ulazi u centar za socialni rad,a prati je 15 djece.
"Au",jekne socialna radnica."Nisu valjda svi vaši?"
"Ma jesu",odgovori mama tonom,koji je odavao kako je več bezbroj puta odgovarala na to pitanje.
"Dobro onda.Moram i vas i njih upisati u knjigu. Recite mi njihova imena."
"Ovo je moj najstariji sin,zove se Saša",krene žena nabrajati.Sljedeča se kći zove Saša,a onda se rodio sin,zove se Saša."
"Zar se i svi ostali zovu Saša??",upita sve nevjerujući,socialna radnica.
"Pa da.Zapravo je to vrlo praktično.Primjerice,kad jih zovem na ručak,samo viknem Saša,i svi dotrče.Kad želim zaustaviti nekog tko hoće jurnuti na cestu,viknem Saša i tkogod da je,odmah stane.To mi je valjda bila najpametnija odluka-sve ih isto nazvati."
Socijalna radnica malo razmisli o tim argumentima,a onda oprezno upita: "To razumijem.Ali što ako hočete da dođe samo jedno,određeno dijete,a ne svi?"
"A onda ih zovem prezimenom."
andreja m


